Je li vrijeme za suštinsku promjenu paradigme privatne zaštite? Na to su pitanje tražili odgovor sudionici 8. Foruma o privatnoj zaštiti kroz nekoliko panela na kojima se raspravljalo o budućnosti industrije privatne zaštite, koliko menadžeri sigurnosti kreiraju sadržaj i opseg korporativne sigurnosti, o nabavi usluga privatne zaštite, nedostatku zaštitara, sigurnijem prijevozu novca, digitalnom nadzoru i slično. Dr. sc. Slavko Barić, predsjednik Uprave AKD Zaštita, na prvom je panelu konstatirao da ljudi ne nedostaje samo u privatnoj zaštiti nego i u policiji, vojsci i civilnoj zaštiti te da se ti problemi djelomice mogu umanjiti privatno-javnim odnosom. Treba približavati tehnički i fizički dio zaštite, a privatna zaštita treba postati dio sustava nacionalne sigurnosti. Krešimir Marušić, predsjednik Uprave Tehnozavoda, osvrnuo se na ulogu umjetne inteligencije koju interno u kompaniji zovu “pametnjakovići”, a koja omogućava da isti ljudi uz puno manje truda mogu obaviti jednak posao. Uloga “pametnjakovića” najeksplicitnije se vidi u ratu Rusije i Ukrajine, koji dronovima vode inženjeri.
Nikola Turkalj, načelnik Sektora za inspekcijske poslove MUP-a, spomenuo je da su svojedobno eskalirali napadi na bankomate, no njihov je broj pao nakon uvođenja kemijske zaštite, premda je oni koji posluju s novcem nisu lako prihvatili.
Sudionici panela, kojeg je vodio dr. sc. Ante Perčin, govorili su i o zaštiti u školama nakon tragedije u Prečkom, upozorivši da škole trebaju štititi zaštitari, a ne zaposlenici škole nakon kratke edukacije.
Napadi na vozila koja prevoze novac
O nabavi usluga privatne zaštite govorili su Robert Balić, voditelj Odjela za opće poslove i zaštitu osoba i imovine HPB-a, Slobodan Marendić, direktor Sektora korporativne sigurnosti Tommija i Katarina Ćurak, direktorica Sektora prodaje AKD Zaštita. Složili su se da je najveći problem branše što je vežu uz minimalne plaće, koje je istodobno teško povećati jer naručitelji usluga nisu spremni platiti više.
To je potvrdio i Tomislav Franjčić, direktor Sektora operativnih poslova FINA GS, koji je rekao da naručitelji usluga naručuju onu minimalnu razinu privatne zaštite dok im se ne dogodi nešto loše.
“Prijevoz vrijednosnih pošiljki danas je rizičniji, napadi su sve češće kratki, planirani i precizno izvedeni, usmjereni na iskorištavanje slabosti operativnog sustava, a najnoviji trend su napadi na posadu izvan vozila, kakvih je ove godine bilo dva i to ispred trgovačkih centara. Vrijednosti se prevoze oklopnim vozilima koja moraju imati najmanje tri člana posade, ali nitko od njih nije operativno glavni i ne zna se tko što treba raditi u kritičnoj situaciji”, zaključio je Franjčić.
Slobodan Marendić, koji je šef sigurnosti za 256 Tommijevih prodavaonica u devet županija i dvije tvornice, naveo je da tvrtka ima više od deset tisuća kamera te najavio uvođenje softvera za prepoznavanje sumnjivog ponašanja, za sada testno u deset ključnih prodavaonica, a potom će odlučivati o širenju projekta. No, istodobno je upozorio i da treba imati ljude koji će reagirati na ponašanje koje kamera detektira, a kao najbolji zaštitari pokazali su se bivši policajci jer su istrenirani za uočavanje i rješavanje problema.
Dejan Ćališ iz iLOQ Bussines Partner Sokol Securitija, predstavio je pak novu bravu na mobitelu kao novo praktično rješenje jer ne treba imati ključ, kabele, baterije… a idealna je za korisnike kao što su banke, trgovine, uredi, poslovne i privatne zgrade… Među ostalima koriste je i švicarski CERN, a ugrađena je i na dubrovačkim zidinama.
Neven Pijanović, regionalni direktor prodaje u Securitasu Hrvatska, govorio je kako nadomjestiti nedostatak zaštitara uz istovremeno povećanje razine sigurnosti završivši porukom: Sigurnost je osjećaj i njome treba upravljati.
Fotografije: Davor Denkovski
