OPATIJA, 15. listopada 2026. – Drugi dan 20. konferencije Hrvatski dani sigurnosti u opatijskom Hotelu Ambasador, koji je okupio vodeće domaće i regionalne stručnjake, protekao je u znaku intenzivnih rasprava o kibernetičkoj otpornosti digitalne države, naprednim tehnološkim sustavima te primjeni umjetne inteligencije u službi prevencije i prepoznavanja opasnosti prije nego što se neželjeni događaj dogodi. U sklopu konferencije održan je i 8. forum o privatnoj zaštiti.

Trodnevnu konferenciju sigurnosti organizira Hrvatska udruga menadžera sigurnosti.

Digitalni suverenitet i nacionalni AI model

Pozornost je, među ostalim, privukao poslijepodnevni panel „Digitalna država – Analogna sigurnost“, koji je moderirao Alen Delić, zamjenik predsjednika HUMS-a i predsjednik Odbora za informacijsku i kibernetičku sigurnost HUMS-a.

Na panelu se povela rasprava o tome koliko brzo sigurnosni mehanizmi prate ubrzanu digitalizaciju javne uprave i gospodarstva u kojoj su sudjelovali Marko Vrkljan, direktor Službe za sigurnost APIS IT-a, Marko Emer, predsjednik Uprave MER računa, te Matija Mandić, osnivač i direktor SmartXFusion Technologies.

Panelisti su se usuglasili da je sigurnost iz pozadine stigla u sam vrh prioriteta, što je djelomično rezultat europske regulative, ali primarno posljedica realnog straha od kibernetičkih napada koji mogu u potpunosti ugroziti kontinuitet poslovanja i dovesti do gubitka podataka.

Dinamična se rasprava razvila oko pitanja digitalnog suvereniteta i autonomije. Matija Mandić naglasio je da je razvoj vlastitog, nacionalnog AI modela ključno pitanje očuvanja suverenosti i autentičnosti podataka, istaknuvši kako se umjetna inteligencija trenira na različitim izvorima te da popularni modeli poput OpenAI-ja imaju američku povijest i kontekst. Zato Hrvatska, prema njegovim riječima, mora razviti vlastiti AI procesor i nacionalni model treniran na provjerenim, izvornim hrvatskim podatkovnim bazama koje će biti etalon točnosti, što mora biti projekt oko kojeg će se postići nacionalni konsenzus.

Marko Vrkljan potvrdio je da u APIS IT-u i Ministarstvu pravosuđa već postoje razmišljanja i inicijative u tom smjeru te da se razvijaju vlastiti kapaciteti. On je dodao kako je APIS IT ugovorio SOC uslugu koja od početka listopada kontinuirano nadzire sve ključne pravosudne servise i servere. Moderator Alen Delić povukao je paralelu s finskim modelom nacionalnog jedinstva i snažnog javno-privatnog partnerstva, dok je Marko Emer upozorio da država, u slučajevima kada u digitalizaciji koristi usluge privatnog sektora, mora propisati iznimno strogu regulativu kako se zaštita podataka građana ni u jednom trenutku ne bi kompromitirala.

Umjetna inteligencija kao alat za unapređenje radnih procesa bila je nezaobilazna tema i na panelu pod nazivom „Kontrola prolaza kao podrška poslovnim procesima“.

Pod moderiranjem Dejana Šobića iz tvrtke ASSA ABLOY, u raspravi su sudjelovali globalni i regionalni autoriteti Francis Capero iz Primiona, Davide Moser iz ASSA ABLOY-a te Krešimir Paić iz ECCOS Inženjeringa. Sudionici su naglasili kako su suvremeni sustavi kontrole prolaza doživjeli potpunu transformaciju te da više nisu samo fizička prepreka i zaštita perimetra, već ključni izvor analitičkih podataka koji izravno optimiziraju poslovne procese, upravljanje resursima i omogućuju kontinuitet poslovanja.

Tehnološke inovacije i pametna rješenja za sigurniju svakodnevicu

Bogat konferencijski dan obilježio je i niz tehnoloških prezentacija najnovijih inovacija i praktičnih rješenja.

U okviru tehnološkog showcasea, Marko Kozar iz tvrtke ASSA ABLOY CROATIA prikazao je kako se primjenom naprednih digitalnih sustava kontrole pristupa i pametnog zaključavanja izravno podiže razina sigurnosti u ustanovama zdravstvene i socijalne skrbi.

Vito Lalić iz Konica Minolte predstavio je napredne termokamere namijenjene prevenciji požara u industrijskim postrojenjima i sektoru otpada, gdje su najčešći uzrok požara litijske baterije, a kamere mogu pravovremeno detektirati porast temperature i dojaviti točnu mikrolokaciju.

Nebojša Jovanović iz tvrtke IQSIGHT govorio je o integraciji AI videoanalitike na samim kamerama koja događajima daje kontekst i razumije uzrok incidenta, dok je

Aleksandar Roksandić iz KING ICT-a predstavio projekt ITS Split, u okviru kojeg je cijeli grad pokriven s više od 600 kamera radi optimizacije prometa, pri čemu sustav u realnom vremenu prepoznaje gužve i pruža podatke za upravljanje semaforima uz potpunu depersonalizaciju podataka građana.

O cjelovitom ekosustavu tehničke zaštite govorio je Samir Chamas iz tvrtke Ajax Systems, predstavivši novu bežičnu protupožarnu centralu velikog dometa namijenjenu školama, domovima i javnim institucijama, koja omogućava brzu montažu i vatrodojavu izravno na pametnim telefonima.

Predstavnici tvrtke PASTOR prezentirali su pametne vatrogasne aparate nove generacije prilagođene gašenju požara uzrokovanih litij-ionskim baterijama.

Davor Kodrnja iz tvrtke MBCOM Technologies osvrnuo se na evoluciju kibernetičkih prijetnji i naglasio da je pojava AI-ja na “tamnoj strani” donijela revoluciju u brzini napada, zbog čega se fokus morao pomaknuti s prevencije na ranu detekciju, uz nužnost pružanja vrhunske zaštite i malim te srednjim poduzećima.

Dalibor Mohorko iz Tehnozavoda pojasnio je primjenu “Zero Trust” koncepta nulte stope povjerenja na razini fizičkog pristupa IT i serverskim ormarima, dok je Andrea Stepić iz OSINT & Privacy Laba predstavila je procese prikupljanja informacija i podataka te da je OSINT strukturirani proces analize otvorenih podataka za donošenje pravodobnih i informiranih poslovnih odluka a sve s ciljem sigurnih poslovnih okruženja.

Privatna zaštita u službi nacionalne sigurnosti

Je li vrijeme za suštinsku promjenu paradigme privatne zaštite? Na to su pitanje tražili odgovor sudionici 8. Foruma o privatnoj zaštiti kroz nekoliko panela na kojima se raspravljalo o budućnosti industrije privatne zaštite, koliko menadžeri sigurnosti kreiraju sadržaj i opseg korporativne sigurnosti, o nabavi usluga privatne zaštite, nedostatku zaštitara, sigurnijem prijevozu novca, digitalnom nadzoru i slično. Dr. sc. Slavko Barić, predsjednik Uprave AKD Zaštita, na prvom je panelu konstatirao da ljudi ne nedostaje samo u privatnoj zaštiti nego i u policiji, vojsci i civilnoj zaštiti te da se ti problemi djelomice mogu umanjiti privatno-javnim odnosom. Treba približavati tehnički i fizički dio zaštite, a privatna zaštita treba postati dio sustava nacionalne sigurnosti. Krešimir Marušić, predsjednik Uprave Tehnozavoda, osvrnuo se na ulogu umjetne inteligencije koju interno u kompaniji zovu “pametnjakovići”, a koja omogućava da isti ljudi uz puno manje truda mogu obaviti jednak posao. Uloga “pametnjakovića” najeksplicitnije se vidi u ratu Rusije i Ukrajine, koji dronovima vode inženjeri.

Nikola Turkalj, načelnik Sektora za inspekcijske poslove MUP-a, spomenuo je da su svojedobno eskalirali napadi na bankomate, no njihov je broj pao nakon uvođenja kemijske zaštite, premda je oni koji posluju s novcem nisu lako prihvatili.

Sudionici panela, kojeg je vodio dr. sc. Ante Perčin, govorili su i o zaštiti u školama nakon tragedije u Prečkom, upozorivši da škole trebaju štititi zaštitari, a ne zaposlenici škole nakon kratke edukacije.

Napadi na vozila koja prevoze novac

O nabavi usluga privatne zaštite govorili su Robert Balić, voditelj Odjela za opće poslove i zaštitu osoba i imovine HPB-a, Slobodan Marendić, direktor Sektora korporativne sigurnosti Tommija i Katarina Ćurak, direktorica Sektora prodaje AKD Zaštita. Složili su se da je najveći problem branše što je vežu uz minimalne plaće, koje je istodobno teško povećati jer naručitelji usluga nisu spremni platiti više.

To je potvrdio i Tomislav Franjčić, direktor Sektora operativnih poslova FINA GS, koji je rekao da naručitelji usluga naručuju onu minimalnu razinu privatne zaštite dok im se ne dogodi nešto loše.

“Prijevoz vrijednosnih pošiljki danas je rizičniji, napadi su sve češće kratki, planirani i precizno izvedeni, usmjereni na iskorištavanje slabosti operativnog sustava, a najnoviji trend su napadi na posadu izvan vozila, kakvih je ove godine bilo dva i to ispred trgovačkih centara. Vrijednosti se prevoze oklopnim vozilima koja moraju imati najmanje tri člana posade, ali nitko od njih nije operativno glavni i ne zna se tko što treba raditi u kritičnoj situaciji”, zaključio je Franjčić.

Slobodan Marendić, koji je šef sigurnosti za 256 Tommijevih prodavaonica u devet županija i dvije tvornice, naveo je da tvrtka ima više od deset tisuća kamera te najavio uvođenje softvera za prepoznavanje sumnjivog ponašanja, za sada testno u deset ključnih prodavaonica, a potom će odlučivati o širenju projekta. No, istodobno je upozorio i da treba imati ljude koji će reagirati na ponašanje koje kamera detektira, a kao najbolji zaštitari pokazali su se bivši policajci jer su istrenirani za uočavanje i rješavanje problema.

Dejan Ćališ iz iLOQ Bussines Partner Sokol Securitija, predstavio je pak novu bravu na mobitelu kao novo praktično rješenje jer ne treba imati ključ, kabele, baterije… a idealna je za korisnike kao što su banke, trgovine, uredi, poslovne i privatne zgrade… Među ostalima koriste je i švicarski CERN, a ugrađena je i na dubrovačkim zidinama.

Neven Pijanović, regionalni direktor prodaje u Securitasu Hrvatska, govorio je kako nadomjestiti nedostatak zaštitara uz istovremeno povećanje razine sigurnosti završivši porukom: Sigurnost je osjećaj i njome treba upravljati.

Fotografije: Davor Denkovski