Pred gotovo 300 sudionika, visokih uzvanika, predstavnika obavještajne zajednice, javne sigurnosti te gospodarske i akademske zajednice, u opatijskom Hotelu Ambasador jutros su svečano otvoreni 20. Hrvatski dani sigurnosti (HDS 2026). Jubilarno izdanje vodećeg regionalnog skupa, koji organizira Hrvatska udruga menadžera sigurnosti (HUMS) pod pokroviteljstvom Vlade RH i uz podršku Veleposlanstva Finske, u naredna će tri dana ponuditi analize ključnih izazova upravljanja rizicima u eri globalnih polikriza.
Jubilarnu konferenciju svečano je otvorila doc. dr. sc. Irena Petrijevčanin, državna tajnica u Ministarstvu unutarnjih poslova RH, u svojstvu izaslanice predsjednika Vlade RH.
Otvarajući Konferenciju, konstatirala je da je danas sigurnost kompleksnija nego ikada ranije.
“Sigurnosni izazovi rastu brže nego ikada i stječemo nova znanja jer postojeći modeli zaštite više nisu dovoljni. Svjedočimo scenarijima u kojima crveno svijetli za fizičke ugroze i elementarne nepogode, ali jednako tako i za kibernetičke napade na kritičnu infrastrukturu, opskrbne lance, škole i bolnice.
Hrvatska je otporna u tradicionalnoj sigurnosti, upravljanju krizama te očuvanju unutarnje sigurnosti i vanjske granice EU duge 1356 kilometara. Prošle je godine naša policija spriječila ulazak gotovo 17 tisuća ilegalnih migranata, dok je do 12. listopada ove godine ukupno obradila i spriječila 37.721 osobu, odnosno u prosjeku 150 nezakonitih ulazaka dnevno.
Međutim, kibernetičke prijetnje nadilaze rad same policije. Dok je nekada brzina napada ovisila o pojedincu, umjetna inteligencija danas automatizmom izvršava tisuće napada istodobno. Napade potpomognute umjetnom inteligencijom najbrže će detektirati upravo AI istrenirana za to, pa ćemo morati raditi ‘sa’ i ‘kontra’ umjetne inteligencije. Kako bismo zaštitili kritičnu infrastrukturu, nužna je javno-privatna sinergija, suradnja sa stručnjacima i provođenje redovitih testiranja u simuliranim AI okruženjima, pri čemu čovjek uvijek mora ostati konačni kontrolor”, izjavila je Irena Petrijevčanin.
Okupljene je u ime suorganizatora pozdravio i Dragan Radulović, predsjednik SE Europe Corporate Security Association (SEECSA), koji je također ukazao na sve složenije sigurnosne izazove pa korporativna sigurnost postaje značajna za strateško upravljanje jer je nužno pravovremeno prepoznati rizike.
“U današnjim okolnostima korporativna sigurnost više nije samo pitanje zaštite ljudi, imovine i poslovnih procesa; ona postaje važan element strateškog upravljanja, poslovne otpornosti i dugoročnog razvoja. Snaga naših regionalnih asocijacija nije samo u pojedinačnim rezultatima koje ostvarujemo u svojim državama, već u onome što možemo postignuti zajedno. Hrvatski dani sigurnosti imaju poseban značaj jer predstavljaju prostor za povezivanje stručnjaka i jačanje suradnje koja traje i nakon završetka skupa”, naglasio je Radulović.
Obraćajući se nazočnima predsjednik HUMS-a Alen Ostojić osvrnuo se na dva desetljeća razvoja struke u Hrvatskoj te na poruke nedavno održanog Helsinki Security Foruma 2026.
“Glavni zaključak iz Helsinkija glasi: era jednostavnih i jednokratnih sigurnosnih rješenja je završena. U svijetu stalnih poremećaja, nepredvidivosti i oštre konkurencije, otpornost više ne može počivati na samo jednom jamstvu ili jednoj strategiji. U ozračju polikriza – gdje se istovremeno isprepliću cyber napadi, prirodne katastrofe i ozbiljni prekidi u lancima opskrbe – koncept ‘Slojeva sigurnosti’ savršeno se preslikava na modernu korporativnu sigurnost. U današnjem poslovanju era izoliranih rješenja, poput pukog oslanjanja na antivirusni program ili unajmljivanja zaštitara, nepovratno je iza nas. Korporativna sigurnost više nije trošak i reaktivna funkcija, ona je danas temelj poslovnog kontinuiteta i strateške otpornosti svake organizacije”, poručio je Ostojić.
Ostojić se s posebnim pijetetom i dostojanstvenom stankom prisjetio nedavno preminulog prof. dr. sc. Vlatka Cvrtile, dugogodišnjeg predsjednika Znanstvenog savjeta HUMS-a i Žirija nagrade, istaknuvši njegov neizbrisiv trag u izgradnji akademskog i strukovnog autoriteta korporativne sigurnosti u Hrvatskoj.
Nakon otvorenja izbornik hrvatske vaterpolske reprezentacije Ivica Tucak imao je motivacijsko predavanje koje je izazvalo veliku pozornost publike. Najtrofejniji hrvatski izbornik, koji reprezentaciju uspješno vodi još od 2012. godine, iznio je dio vlastitog bogatog iskustva vođenja tima pod pritiskom te povukao paralelu između vrhunskog sporta i upravljanja u korporativnom sektoru.
“Za mene postoje četiri osnovne vrijednosti koje svaki sportaš i lider mora imati, ali najveća od njih jest – trajanje. Svatko može doći do trenutka uspjeha i osobnog napretka i do medalje, ali potom neizbježno dolazi i poraz koji te baci natrag. Ključno je pitanje kako se u tom momentu vratiti na noge”, poručio je Tucak.
Kao primjer sticanja otpornosti i donošenja važnih odluka u uvjetima najvećeg pritiska, Tucak je izdvojio dramatičnu 2024. godinu u kojoj je reprezentacija izborila čak tri velika finala – Europsko i Svjetsko prvenstvo te Olimpijske igre:
“Nakon izgubljenog finala Europskog prvenstva protiv Španjolske u Zagrebu, razočaranje je bilo ogromno. Motivacija tima i svih nas uključenih bila je na dnu. Umjesto mukotrpnih treninga u bazenu, okupio sam svih 30 ljudi – samo smo šetali uz more, razgovarali i kroz pet dana stvorili novu, neraskidivu koheziju. Reagirali smo kao pravi sportaši, otišli u Dohu, postali svjetski prvaci i izborili plasman na Olimpijske igre. Svaki tim u kriznim trenucima mora imati jasnog vođu – kako izvana, u liku menadžera, tako i unutar same svlačionice, odnosno organizacije”, zaključio je Tucak.
Prvi panel na konferenciji HDS-a posvećen je temi korporacije u eri višestrukih kriza, hibridnih prijetnji i umjetne inteligencije, na kojem su sudjelovali bivša predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović, potpredsjednik Uprave Atlantic Grupe Neven Vranković te direktor Odašiljača i veza Denis Nikola Kulišić, uz moderiranje novinarke Zrinke Grancarić.
Bivša predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović upozorila je na eksponencijalnu brzinu razvoja umjetne inteligencije i nužnost bržeg reakcijskog vremena lidera u krizama:
“AI ima jedinstvenu karakteristiku da sama sebe poboljšava i gradi novu kategoriju superinteligencije, što predstavlja opasnost po sebi. Živimo u eri ‘predvidljive nepredvidljivosti’ gdje se odluke moraju donositi trenutno i nema vremena za dugotrajne konzultacije. Ipak, naša je sigurnost jedna od najvećih komparativnih prednosti jer je Hrvatska na kartama globalnih rizika redovito ‘u zelenom’.
Kada je riječ o hibridnim i kibernetičkim napadima, mora se poslati jasna poruka akterima koji stoje iza njih da će snositi posljedice, dok se u sklopu europske sigurnosti moramo sve više oslanjati na vlastite snage i širiti partnerstva u svijetu”, naglasila je Grabar-Kitarović.
O tome kako se vodeći poslovni sustavi nose s poremećajima na tržištu govorio je Neven Vranković, potpredsjednik Uprave Atlantic Grupe, istaknuvši da je upravljanje rizicima postalo jedna od ključnih menadžerskih disciplina:
“Rizik je nemoguće u potpunosti eliminirati, ali zlatno pravilo glasi: ne smijemo ovisiti o samo jednom tržištu, jednoj sirovini ili jednom čovjeku. Danas su nam najveći rizici volatilnost i dostupnost ključnih sirovina, poput kave. Upravo zato gradimo sustave disperzije – imamo po tri ili četiri tvornice za iste proizvode u različitim državama kako bismo osigurali kontinuitet poslovanja. Ulaganja u korporativnu sigurnost ne mogu se promatrati kroz klasična pravila povrata investicije u roku pet do sedam godina; ona su temelj opstanka”, poručio je Vranković.
Direktor Odašiljača i veza Denis Nikola Kulišić naglasio je važnost pouzdanih informacija i zaštite komunikacijske infrastrukture u izvanrednim okolnostima:
“Kada nastupi kriza, svi pale radio jer su ljudima u tom trenutku presudne provjerene i pouzdane informacije. Ne znamo tko stoji iza raznih neprovjerenih portala, ali se zna tko stoji iza nacionalnih medija. U tom je smislu država prije šest mjeseci donijela važnu odluku o objedinjavanju komunikacijskih sustava policije, vatrogasaca i Odašiljača i veza. Najranjiviji smo u lancima opskrbe jer oprema u sustavu veza nije hrvatski proizvod, zbog čega je disperzija sustava naša najbolja zaštita”, zaključio je Kulišić.
O geopolitičkim rizicima i globalnom poslovanju u svijetu u krizi je Alen Delić, zamjenik predsjednika HUMS-a, razgovarao sa Sirpom Oksanen, veleposlanicom Republike Finske u Hrvatskoj, koja je istaknula da su se naša sigurnost i okoliš fundamentalno promijenili, te da u finskom društvu svatko ima svoju ulogu u sigurnosti. Posebno se to odnosi na opskrbu u kojoj se razvija javno-privatno partnerstvo.
Prof.dr.sc. Robert Kopal, voditelj Zavoda za kreativnost i kritičko mišljenje Sveučilišta Algebra Bernays, sa sudionicima Konferencije je održao radionicu o donošenju odluka u uvjetima nesigurnosti, a studija slučaja bilo je testiranje hipoteza o budućnosti NATO-a.
Dok rješavamo stvarni problem, znate li tko drži mikrofon, pitao je Krešimir Macan, osnivač i direktor Manjgura d.o.o. sudionike panela na kojem su bili Slobodan Marendić, direktor korporativne sigurnosti Tomija, Siniša Jembrih, zapovjednik JVP Grada Zagreba i Katja Fašink, globalna krizna komunikatorica.
Slobodan Marendić je upozorio da danas ne možemo ništa sakriti pa je stoga bolje odmah komunicirati o kriznoj situaciji nego pustiti da se kasnije otkrije. Zato u takvim slučajevima najprije kontaktira sa direktorom komunikacija. Siniša Jembrih je ocijenio da su najmanje 25 posto njegova posla odnosi s medijima koji, kao i javnost, traže brzo odgovore koje često ne možete dati nakon nekoliko minuta. Katja Fašink je naglasila da kad god nije imala sve informacije to je iskreno rekla novinarima, a da bi dobio te informacije moraš biti uporan.
Mario Blažević iz Marlink Cybera govorio je o upravljanju rizicima, za što je najvažnije znati tko donosi odluku, tko za što odgovara i što raditi dalje.
Na predstavljaju knjige Kako provoditi interne istrage, autora Darka Dundovića i nedavno preminulog Josipa Pavličeka. Dundović je naglasio da je za dobrog internog istražitelja najvažniji kriminalistički način razmišljanja, uz svijest da početna pretpostavka ipak može biti pogrešna i da mora jasno razlikovati indicije od dokaza.
Prvi dan HDS-a završava svečanim programom u Kongresnoj dvorani Hotela Ambasador kada će u 14 kategorija biti dodijeljena Hrvatska velika nagrada sigurnosti (CROATIA Grand Prix Security 2026). Svečanosti će kao izaslanik predsjednika Vlade RH prisustvovati potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova dr. sc. Davor Božinović.
Fotografije: Davor Denkovski i David Kurti
