“Sigurnost se ne improvizira, naša je zajednička vrijednost i gradi se svakodnevno”
Osvrnete li se unazad 20 godina, kao jedan od pokretača ove konferencije i suosnivač Hrvatske udruge menadžera sigurnosti – što se sve promijenilo od prve konferencije do današnjih dana kada su Hrvatski dani sigurnosti izrasli u vodeći događaj u ovom sektoru?
Alen Ostojić: Kada danas, nakon dvadeset godina, sagledamo cjelokupni sustav sigurnosti, vidimo da je jedina konstanta – kriza. Svjedočimo geopolitičkim napetostima, oružanim sukobima, kibernetičkim prijetnjama i prekidima u lancima opskrbe. Svi ti faktori jasno nam pokazuju da su sustavi sigurnosti koji se oslanjaju na samo jednu liniju obrane postali daleka prošlost.
Kada smo kretali s ovom pričom, radilo se o konferencijskom okupljanju hrvatskih menadžera korporativne sigurnosti. Danas, pak, okupljamo iznimno široku lepezu struka koje su na različite načine – poslovno i profesionalno – povezane sa stvaranjem sigurnog okruženja u javnim i poslovnim prostorima, u gradovima i prometu.
Ukratko, pokrivamo sve segmente sigurnosti u našim životima. Zato se na Hrvatskim danima sigurnosti danas okupljaju psiholozi, sociolozi, komunikacijski stručnjaci, predstavnici obavještajne zajednice, policije, sporta, vatrogastva, privatne zaštite, urbanisti i inženjeri, pa sve do fizičara, kemičara i klimatologa. Klimatologija je danas izuzetno važno područje jer intenzivno radimo i na procjeni ugroza od klimatskih promjena i prevenciji, kako bismo omogućili sigurno okruženje ili naprosto znali pravodobno i adekvatno reagirati u opasnim i kriznim situacijama.
Zbog svega toga danas je nužno razvijati višeslojne sustave sigurnosti. To podrazumijeva integraciju korporativne i poslovne sigurnosti, kibernetičke otpornosti te, naravno, zaštitu lanaca opskrbe i odgovorno upravljanje naprednim tehnologijama.
Jesmo li kao društvo i gospodarstvo spremni na sve te prijetnje? Što je danas najveći izazov za tvrtke i institucije?
Alen Ostojić: Sigurno nismo spremni na baš sve, ali se kontinuirano prilagođavamo i spajamo resurse sigurnosti, politike i protokola. Međutim, možemo reći da je napravljen iznimno veliki iskorak u izgradnji slojeva kibernetičke obrane. Država je dala snažan zamah donošenjem Zakona o kibernetičkoj sigurnosti, ali i jasnom kategorizacijom ključnih te važnih subjekata u gospodarskom i javnom sektoru.
Ulaže li se danas dovoljno u sigurnost i prevenciju ili se, nažalost, još uvijek uglavnom reagira tek nakon što se incident dogodi?
Alen Ostojić: Nažalost, u pojedinim poslovnim subjektima i dalje se reagira tek kada se dogodi šteta ili incident. No, moramo priznati da su hrvatske korporacije u posljednje vrijeme prepoznale važnost trenutka i počele ulagati značajan dio svog profita upravo u sustave sigurnosti, čime izravno jačaju vlastitu otpornost.
Pritom ne govorimo samo o financijskom ili energetskom sektoru. Značajna ulaganja u sigurnosnu infrastrukturu danas vidimo i kod velikih komunalnih tvrtki, što je izuzetno pohvalno.
Koja je ključna poruka ovogodišnjih, jubilarnih 20. Hrvatskih dana sigurnosti?
Alen Ostojić: Sigurnost se ne improvizira. Ona se izgrađuje, ostvaruje i na njoj se mora raditi svakodnevno – jer sigurnost je naša zajednička vrijednost. Sigurnost mora biti integrirana u samu poslovnu strategiju i sjediti za stolom kada se donose ključne poslovne odluke. Suvremeni menadžer sigurnosti mora razumjeti financije, reputaciju, ljude, tehnologiju i tržište, jer danas više nije dovoljno samo spriječiti incident. Moramo znati kako organizaciju učiniti dugoročno otpornom – otpornom na krize koje možemo predvidjeti, ali i na one koje još ne možemo ni zamisliti. To su bile ključne teme ovogodišnjih Hrvatskih dana sigurnosti.
Fotografija: Davor Denkovski
