Privatna zaštita postaje ključni partner javne sigurnosti!
Pod nazivom „Novo lice privatne zaštite“, u okviru Hrvatskih dana sigurnosti 2025. održan je 7. Forum o privatnoj zaštiti, koji je okupio brojne predstavnike zaštitarskih tvrtki, korporativne sigurnosti, državnih institucija i stručnjake iz prakse.
Prilikom otvorenja, predsjednik Hrvatske udruge menadžera sigurnosti Alen Ostojić istaknuo je kako su usluge privatne zaštite neodvojivo povezane s korporativnom sigurnošću te predstavljaju ključni dio suvremenog sigurnosnog ekosustava.
Direktor programa Foruma dr. sc. Ante Perčin, član Uprave tvrtke SOKOL Security i predsjednik Udruge zaštitarske djelatnosti pri HUP-u, naglasio je kako većina korporativnih organizacija u Hrvatskoj koristi usluge privatne zaštite, no kako se o samoj struci rijetko govori kroz sustavne materijale i zbirke znanja.
„Privatna zaštita kontinuirano evoluira kroz procese digitalizacije i razvoj tehnologija. Imamo kvalitetan zakonski okvir, no nedostaje nam zbornik radova i dobrih praksi koji bi ostao kao nasljeđe budućim generacijama zaštitara i stručnjaka“, istaknuo je Perčin, dodajući da je ovogodišnji Forum koncipiran kroz dva panela i šest stručnih prezentacija s konkretnim primjerima iz prakse.
Privatna zaštita – partner javne sigurnosti
Privatna zaštita sve se više nameće kao važna sigurnosna grana u zaštiti osoba i imovine – ne samo u privatnom sektoru, nego i u segmentima kritične infrastrukture i javnog interesa. U EU je već uobičajena praksa da privatna i javna sigurnost djeluju partnerski, a ne konkurentski, što je i jedan od ciljeva koji Hrvatska sustavno razvija.
O Zakonu o kritičnoj infrastrukturi i ulozi privatne zaštite govorio je Dražen Štajduhar, načelnik Sektora za smanjenje rizika od katastrofa u Ravnateljstvu civilne zaštite MUP-a RH. Objasnio je kriterije za određivanje kritične infrastrukture, razmjenu informacija o sigurnosnim incidentima i novu ulogu zaštitarskog sektora u osiguravanju otpornosti ključnih sustava.
Na panelu „Obveze privatne zaštite prema upraviteljima kritične infrastrukture i ključnim subjektima“, sudjelovali su Sandro Šegedin (MUP RH), dr. sc. Slavko Barić (AKD Zaštita), Tomislav Brezovac (INA), Marino Čerkez (HŽ Infrastruktura), a panelom je moderirao dr. sc. Dražen Lučić (HGK).
U raspravi su otvorene brojne aktualne teme, od nedostatka kvalificiranih zaštitara i potrebe za dodatnim edukacijama, do financijskih i tehničkih izazova provedbe Zakona u praksi.
Slavko Barić je istaknuo kako će zaštitari morati proći edukacije o postrojenjima kritične infrastrukture koju će štititi: „ Zakon bi trebalo prilagoditi i omogućiti zapošljavanje umirovljenih policajaca i vojnika bez financijskih penalizacija.
Sandro Šegedin je naglasio da edukacija već postoji i da ju je moguće nadograditi, dok je Marino Čerkez dodao: „Postoji 1.500 policajaca i vojnika koji mogu sutra početi raditi kao zaštitari. Čemu da polažu tečaj?“
Kristian Družeta iz Studenca istaknuo je pak razliku između policijskog i zaštitarskog posla te potrebu za licenciranjem i stručnom provjerom.
Nedostatak radne snage i izazovi tržišta
Problem manjka kvalificiranih zaštitara dodatno je istaknut na panelu „Naručitelji usluga – ključni dionici sadržaja i opsega usluga privatne zaštite“, na kojem su sudjelovali Bernard Topić (APIS IT), Marinko Beljo (Podravka), Ivica Sivrić (FINA) i Kristian Družeta (Studenac Market), a moderirao ga je Ante Perčin.
Ivica Sivrić je upozorio na dampinške cijene i nelojalnu konkurenciju manjih tvrtki koje često nisu spremne preuzeti ugovorene poslove: „Manjak zaštitara u praksi često se nadoknađuje tehničkim rješenjima. Pojavljuju se tvrtke ‘iz garaže’ koje dobivaju poslove, a tjedan dana prije realizacije javljaju da nisu spremne preuzeti posao.“
Kristian Družeta je govorio o potrebi kvalitetnije suradnje s policijom, upozorivši na situacije u kojima je tvrtkama ponekad potrebno platiti kako bi dobile snimke video nadzora za potrebe kaznenih istraga. Perčin je pak naglasio da određene tvrtke prijavljuju iste ljude i isto oružje na više natječaja, što dodatno otežava situaciju na tržištu i narušava profesionalne standarde.
Iskustva i primjeri dobre prakse
U drugom dijelu Foruma sudionici su imali prilike čuti niz praktičnih primjera i iskustava iz privatne zaštite.
Jelena Tomulić i Ante Knezović iz Securitasa Hrvatska predstavili su digitalne alate za upravljanje zaštitarskim operacijama u stvarnom vremenu kroz GGP Onsite Guarding.
Kristian Družeta (Studenac Market) pokazao je kako ispravno postaviti video nadzor za učinkovitu prevenciju kaznenih djela u maloprodaji.
Prof. dr. Jasmin Ahić analizirao je krizno komuniciranje kroz slučaj poplava u Jablanici (BiH) 2024., naglasivši važnu ulogu privatne zaštite u kriznim situacijama.
Marino Čerkez (Smart Security Consulting) predstavio je sigurnosni plan za koncert Marka Perkovića Thompsona, istaknuvši važnost video nadzora kao sigurnosnog standarda na javnim okupljanjima.
Vito Lalić (Adria Konica Minolta) govorio je o primjeni umjetne inteligencije i video analitike u smanjenju lažnih alarma, čime se rasterećuju zaštitari i povećava učinkovitost.
Maja Krejči (MyGuardz) predstavila je mobilnu aplikaciju za brzu dojavu i angažiranje zaštitara, istaknuvši kako tehnologija može zaštitu učiniti bržom, dostupnijom i prilagođenijom korisniku.
7. Forum o privatnoj zaštiti još je jednom potvrdio važnost povezivanja javne i privatne sigurnosti, digitalne transformacije sektora i rješavanja izazova s kojima se struka suočava – od kadrova i edukacija do sigurnosnih standarda i zakonodavnog okvira.
Fotograf: David Kurti