„Ovogodišnji su Hrvatski dani sigurnosti ponajviše obilježeni temama informacijske sigurnosti. Struka je još jednom svjedočila da smo najveći dio, ne samo našeg poslovnog života, nego i privatnog, informatizirali. To ima milijun prednosti, ali naravno i ranjivosti. I upravo o tim ranjivostima informatizacije, točnije, kako podići razinu sigurnosti u digitaliziranom poslovanju, razgovaralo je 28 predavača kroz niz prezentacija i panela. I to ne samo sustava informacijske sigurnosti, nego i ukupnog poslovanja. U svakom slučaju, naspram kibernetičkih napada, iznimnih oružanih sukoba koji se događaju, ranjivosti lanaca opskrbe ili zdravstva, još se jednom govorilo o novim strategijama korporativne sigurnosti naspram ukupnosti poslovanja. Informacijska sigurnost, kibernetička sigurnost, naravno, danas je u fokusu. Svjedočimo tisućama napada na kompanije i gospodarstvo, ali u našim se korporacijama kao prva brana od tih napada izgrađuju i unapređuju dobri sustavi, novi centri kibernetičke sigurnosti, novi hibridni sigurnosno-operativni centri.
Alen Ostojić je komentirao kako se iz prezentiranog od strane stručnjaka sigurnosti kroz protekla tri dana ovogodišnje HDS-ove konferencije može zaključiti da hrvatske tvrtke, javna poduzeća i korporacije, što se tiče informacijske sigurnosti, drže korak s digitalnom transformacijom koja se intenzivno događa u gospodarstvu proteklih par godina: „Puno je tu još posla, ali svjedočimo da dobro koračamo u smjeru ukupne digitalizacije poslovanja. Najveća vrijednost Hrvatskih dana sigurnosti je prilika za okupljanje sigurnosno-poslovne zajednice na jednom mjestu kako bismo napravili razmjenu informacija i iskustava te stvarali partnerski odnos između javnog i privatnog sektora sigurnosti, odnosno gospodarstva i akademske zajednice“, zaključio je Ostojić.
Brojne su prijetnje sigurnosti u ova turbulentna vremena, zaključili su sudionici trećeg konferencijskog panela “Zaštita nacionalne kritične infrastrukture”, a osim vanjskih tu su i korupcija i gubitak nacionalnog identiteta zbog vlasništva stranih tvrtki nad ključnim hrvatskim resursima, od energetskih tvrtki do banaka. Goran Lepesić, stručnjak za zaštitu kritične infrastrukture, rekao je da je energetski sektor, posebno distribucija električne energije, među najugroženijima jer je mreža raširena po cijeloj Hrvatskoj i nemoguće je čuvati svaki metar dalekovoda i svaki transformator. Nadalje, jednako je ugroženo i zdravstvo, što se pokazalo za vrijeme pandemije COVID-a 19, kad je u mnogim zemljama zabilježen velik broj cyber napada na bolnice. Ugrožena je i distribucija nafte i plina pa je LNG terminal na Krku trenutno vjerojatno najbitniji objekt u državi, rekao je Lepesić.
Ante Perčin, predsjednik Udruženja zaštitarske djelatnosti pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca, naglasio je da je nužno stvoriti zajednički stožer privatne i nacionalne sigurnosti koje nisu
konkurencija nego se nadopunjuju. Sudionici panela dr.sc. Dražen Lučić, koordinator Hrvatske kuće sigurnosti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori i Dražen Štajduhar, načelnik Sektora za smanjenje rizika od katastrofa u Ravnateljstvu civilne zaštite MUP-a RH, govorili su o novoj direktivi EU o zaštiti kritične infrastrukture, koja će odrediti kritične sektore i način njihove zaštite.
“Europski fokus sada je na kontinuitetu isporuke roba i usluga, a u Hrvatskoj je problem što procedure nisu dovoljno jasne i jednostavne, pa će se novim zakonom propisati bitne uloge MUP-a, civilne zaštite, koordinatora u tijelima državne uprave i kod operatera kritičnih infrastruktura”, rekao je Štajduhar. Najveći izazov u uspostavi nove razine zaštite bit će kadrovski, jer je privlačenje novih kadrova problem i u državnoj i u privatnoj zaštiti te opća tromost državnog aparata u prilagodbi novim prijetnjama i rizicima, dodao je Lepesić. Za Perčina je ključno stvoriti uvjete da zaštitari ne budu na minimalcu jer moraju biti educirani kako bi mogli štititi ljude i imovinu od cyber napada.
Na konferenciji su predstavljene i tri knjige iz područja sigurnosti:
„Krizno planiranje i strateško upravljanje krizama“ (autori Branko Mihaljević, Alen Ostojić i Damir Trut;
„Metodologija kriminalističkog intervjuiranja i detekcije laganja“ (autor Josip Pavliček) te
„Suvremeno ratovanje“ (autor Nikola Brzica).
Na ovogodišnjim Hrvatskim danima sigurnosti obilježena je petnaesta godišnjica osnutka Hrvatske udruge menadžera sigurnosti te su tim povodom osnivačima HUMS-a dodijeljene zlatne značke. Održana je i tradicionalna tombola čiji je prihod namijenjen uređenju Kluba i biblioteke menadžera sigurnosti, koji se nalazi u zagrebačkoj Petrinjskoj ulici. Uređenje biblioteke namijenjeno je ponajviše korištenju stručne literature mladih ljudi, budućim generacijama stručnjaka korporativne sigurnosti.
