„Vrijeme u kojem danas živimo vrijeme je multipliciranih kriza i one se ne događaju niti su isključivo uvjetovane u granicama jednog društva. Krize imaju međunarodni karakter i zato naše pitanje „Jesmo li sigurni da smo sigurni“ je ona konstanta oko koje tražimo rješenja“, naglasio je danas prilikom otvaranja Hrvatskih dana sigurnosti 2024 prof. dr. sc. Vlatko Cvrtila, rektor Sveučilišta VERN Zagreb i predsjednik Znanstvenog Savjeta Hrvatske udruge menadžera sigurnosti, koja je domaćin i organizator ovog etabliranog festivala koji već gotovo dva desetljeća pomiče granice i okuplja najveća imena iz svijeta sigurnosti, medija i biznisa.
Na ovom području, dodao je Cvrtila, u Hrvatskoj su se postigli dobri rezultati utemeljenjem partnerstva za sigurnost, suradnje poslovnog i privatnog sektora te države. To je postalo ključno načelo strategije nacionalne sigurnosti, što istodobno znači da je stvaranje sigurnih okruženja u društvu usko povezano s partnerstvom javnog i privatnog sektora, akademskom zajednicom, lokalnom i regionalnom upravom, nevladinim i vladinim organizacijama i međunarodnom suradnjom.
U Opatiji će tijekom trajanja Hrvatskih dana sigurnosti 2024. izlaganja imati više od 50 predavača, a od događanja izdvajamo 18. Konferenciju hrvatskih menadžera sigurnosti, 6. Forum menadžera korporativne sigurnosti JI Europe (SEECSA), 6. Forum o urbanoj sigurnosti, 6. Forum o privatnoj zaštiti i 1. Forum povjerljivih osoba i internih korporativnih istražitelja, brojne panel rasprave i četiri radionice.
Teme koje su ove godine u fokusu su sigurnost u poslovanju na svim razinama, od cyber sigurnosti i zaštite podataka do sigurnosti organizacija i ljudi, a što može doći u nove oblike kriza i zbog klimatskih promjena.
“Organizacije više ne mogu planirati modele sigurnosti na godišnjoj razini te novo normalno sad postaje promatranje više kriza koje se pojavljuju odjednom”, rekao je Alen Ostojić, predsjednik Hrvatske udruge menadžera sigurnosti i dodao: „Kontrola sigurnosti prešla je dug put od zaštitara i video nadzora do današnjih visoko sofisticiranih sustava nadzora, primjene umjetne inteligencije u detektiranju kriza i reagiranja na njih u pravo vrijeme. Danas nam je na raspolaganju širok raspon inovativnih alata i strategija, a budućnost korporativne sigurnosti je u spoju ljudske intuicije i vrhunske inovacije.
Sudionike konferencije pozdravio je i Holger Haibach, direktor Ureda Zaklade Konrad Adenauer u RH, koja podupire Hrvatske dane sigurnosti i ove godine.
„Iako naša Zaklada nije primarno fondacija, prije šest godina odlučili smo participirati u organizaciji Hrvatskih dana sigurnosti, jer je to pitanje od primarnog interesa stabilnosti svih društava. Iz godine u godinu smo svjedoci kako su izazovi kriza koje se događaju istodobno sve veći i ulaganja u sigurnost ljudi, kritične infrastrukture, u sigurnost komunikacija i zaštite podataka apsolutno su neophodna. Kao i ulaganje u edukaciju, u inovacije i nove tehnologije, kao i razmjena ideja, znanja, iskustava i dobrih praksi i to na međunarodnoj razini“, naglasio je Haibach.
Motivacijsko je predavanje pod nazivom ‘Nema mjesta za male snove’ imao je prof. dr. sc. Dragan Primorac, koji je vlastiti životni put kao liječnik i znanstvenik prikazao kako valja slijediti svoje snove, imati ambicije, ne pokolebati se, zalagati se i puno raditi te stremiti velikim postignućima i ne se pokolebati pred teškim izazovima.
Gordan Kolak, predsjednik Uprave Končara u razgovoru s Vlatkom Cvrtilom govorio je kako jedno veliko proizvodno poduzeće, s više od pet tisuća zaposlenih, a koje proizvodi i kritičnu infrastrukturu, kao što su hidroelektrane, radi u vremenu kontinuiranih kriza.
„Pitanje korporativne sigurnosti, a u našem slučaju i sigurnosti onoga što mi proizvodimo kao poduzeće, na vrhu je ljestvice odgovornosti naše kompanije“, naglasio je Kolak i dodao da je u ovom trenutku najviše ulaganja usmjereno na cyber zaštitu, zaštitu informatičkog sustava, internog i sustava kritične infrastrukture.
„Neprestano se traže i nova rješenja, a jedno od njih je i mikro mreža hidroelektrana, upravljanja i na daljinu, i ona će biti budućnost Končara Digital“, napomenuo je Kolak.
O utjecaju klimatske krize predavanje pod nazivom ‘Klimatska sigurnost – uzroci i posljedice’ imao je izv. prof. dr. sc. Robert Kopal, predsjednik Uprave Effectus veleučilišta kojom prilikom je naglasio kako se kod klimatskih kriza događa i međusobna povezanost kriza i sve to ugrožava i mir i sigurnost.
„Jako je teško postići kolektivnu motivaciju suočavanja s budućim posljedicama klimatske krize, jer će njih osjetiti naša još nerođena djeca. Primjerice, projekcije klimatskih promjena govore kako će u Zagrebu za 60 godina ljetna temperatura biti 7 stupnjeva viša, a zimska 5 stupnjeva. Da se to ne dogodi možemo djelovati. Recimo, smanjenje ugljičnog otiska je sigurno jedan od dobrih načina i treba ga poticati. Dobar primjer poticanja je europski sustav trgovanja emisijama ugljik: EU odredi maksimalnu razinu emisija, a sustav daje dozvolu, one zemlje koje prekorače granice od zemalja koje imaju manje emisija, mogu kupovati dozvole. Plaćaju prekoračenje emisija, a zemlje koje su imale manje na njima zarade i tako su motivirane na veće smanjivanje. Istodobno se dopuštena granica kroz godine smanjuje, pa si na taj način sudjeluju u smanjuju ukupnih emisija. Svi su angažirani“, dao je Kopal jedan od pozitivnih primjera djelovanja na posljedice klimatskih promjena.